OneDrone Newsletter #01 Rujan 2026
Dron ne mjeri hrpu materijala. Najprije je pretvara u podatke.
Tema mjeseca
Na gradilištu se nalazi hrpa šljunka. Netko želi znati koliko je materijala u njoj. Ne približno i ne prema osjećaju, nego u kubičnim metrima. Klasičan postupak zahtijeva izlazak stručnjaka na teren, mjernu opremu i dosta kretanja po površini koja često nije ni ravna ni osobito sigurna.
Danas velik dio tog posla može obaviti dron. U svega nekoliko minuta može preletjeti područje i snimiti nekoliko stotina fotografija. Fotogrametrijskom obradom tih snimaka dobivaju se podaci iz kojih je moguće izračunati volumen pojedine hrpe, količinu iskopanog ili nasutog materijala te razliku između dva mjerenja.
Dron, međutim, ne mjeri volumen izravno. Najprije snima površinu, a zatim se fotografije računalnom obradom pretvaraju u precizan trodimenzionalni prikaz terena. Tek nakon toga dolazimo do kubičnih metara.
Od fotografija do 3D modela
Tijekom leta dron fotografira područje iz različitih položaja. Snimke se planski preklapaju kako bi softver na njima mogao prepoznati iste točke i izračunati njihov položaj u prostoru.
Princip je sličan ljudskom vidu. Budući da lijevo i desno oko isti predmet vide iz nešto drukčijeg kuta, mozak može procijeniti njegovu udaljenost i oblik. Kod drona umjesto dva oka sudjeluje nekoliko stotina međusobno preklopljenih fotografija.
Rezultat obrade je gusti oblak točaka, odnosno trodimenzionalni zapis snimljene površine. Iz njega se mogu izraditi 3D model, digitalni model površine i ortofoto prikaz na kojem je moguće mjeriti udaljenosti i površine.
Kada u takvom modelu označimo rub hrpe materijala, softver uspoređuje njezinu površinu s odabranom baznom plohom i izračunava prostor između njih. Taj prostor predstavlja volumen materijala.
Postupak na prvi pogled djeluje jednostavno, ali upravo je određivanje bazne plohe jedan od njegovih najvažnijih dijelova. Ako se hrpa nalazi na ravnom asfaltu ili betonu, baznu je plohu relativno jednostavno odrediti. Ako je materijal nasut na nagnutom, neravnom ili djelomično zaklonjenom terenu, podlogu je potrebno pravilno modelirati.
Zbog toga dvije obrade iste hrpe mogu pokazati nešto drukčiji rezultat ako bazna ploha nije definirana na isti način. U praksi razlika često ne nastaje zbog drona ili snimanja, nego zbog pitanja gdje hrpa zapravo počinje.
Zašto mjeriti iz zraka?
Najočitija prednost je brzina. Dron u kratkom vremenu može snimiti cijelo skladište rasutog materijala, kamenolom, odlagalište ili veće gradilište. Umjesto prikupljanja pojedinačnih točaka dobiva se kontinuiran zapis gotovo cijele vidljive površine.
Druga je prednost sigurnost. Nema potrebe za hodanjem po nestabilnim hrpama šljunka, pijeska, drvne sječke ili otpadnog materijala. Smanjuje se i potreba za zadržavanjem u blizini radnih strojeva te na područjima na kojima se teren brzo mijenja.
Treća, poslovno možda i najvažnija prednost, jest ponovljivost. Ako se područje svaki put snima prema usporedivom planu leta i uz jednake kriterije obrade, moguće je uspoređivati stanje između različitih datuma.
Tako ne dobivamo samo podatak koliko se materijala danas nalazi na lokaciji, nego i koliko ga je bilo prethodnog mjeseca, koliko je materijala dovezeno ili odvezeno te izvode li se zemljani radovi u skladu s planom.
Jedno mjerenje pokazuje stanje. Niz mjerenja pokazuje kako se stanje mijenja.
Koliko je rezultat točan?
To je obično prvo pitanje, ali i pitanje na koje nije moguće pošteno odgovoriti jednom brojkom.
Na točnost utječu visina leta, rezolucija i kvaliteta kamere, uzdužno i bočno preklapanje snimaka, osvjetljenje, oblik materijala te vidljivost cijele površine. Važni su i način određivanja položaja snimaka, odabrani koordinatni sustav i kvaliteta obrade podataka.
Dronovi s RTK sustavom omogućuju znatno preciznije određivanje položaja snimaka. Kod zahtjevnijih projekata dodatno se koriste orijentacijske i kontrolne točke izmjerene na terenu. Kontrolne točke koje nisu uključene u samu obradu posebno su važne jer omogućuju neovisnu provjeru stvarno postignute točnosti.
Uz pravilno planiranje leta, odgovarajuću opremu i kvalitetnu obradu moguće je postići položajnu točnost na centimetarskoj razini. To ipak ne znači da će svaki izračun volumena automatski biti točan do posljednjeg kubičnog metra.
Kod velike, jasno omeđene i pravilno snimljene hrpe uvjeti za pouzdan rezultat znatno su bolji nego kod male hrpe smještene između stabala, strojeva ili objekata.
Probleme mogu uzrokovati vegetacija, voda, vrlo jednolične površine bez prepoznatljive teksture, pokretni strojevi te strmi dijelovi koje kamera iz zraka ne vidi dovoljno dobro. Ako dio površine nije vidljiv na fotografijama, softver ga ne može pouzdano rekonstruirati.
Dobar rezultat zato počinje već planiranjem leta, a ne tek obradom podataka.
Važno je i čemu će mjerenje služiti. Za interno praćenje zaliha ili napretka radova zahtjevi mogu biti drukčiji nego kod obračuna velikih količina, izrade službene geodetske podloge ili rješavanja ugovornog spora. Dron je vrlo učinkovito mjerno sredstvo, ali nije zamjena za stručnu procjenu i odgovarajuću kontrolu kvalitete.
Više od hrpe pijeska
Mjerenje zaliha najočitiji je primjer, ali isti podaci omogućuju mnogo više.
Na gradilištu se trenutačno stanje može usporediti s projektiranom površinom te izračunati količina iskopa i nasipa. U kamenolomu je moguće pratiti zalihe pojedinih vrsta materijala. Na odlagalištima se mogu analizirati promjene kroz vrijeme, a kod većih zemljanih radova dokumentirati napredak projekta.
Prednost kvalitetnog 3D modela jest u tome što se ne moramo unaprijed odlučiti za svako pojedino mjerenje. Podaci se prikupe na terenu, a velik dio mjerenja može se obaviti naknadno u uredu.
Ako se nakon dva tjedna pojavi novo pitanje o visini pokosa, površini nasipa ili udaljenosti između dviju točaka, ponovni izlazak na lokaciju često nije potreban. Ako je traženi element bio kvalitetno snimljen, odgovor se već nalazi u modelu.
Takav arhiv može biti posebno vrijedan u slučaju neslaganja oko izvedenih radova. Umjesto oslanjanja na različita sjećanja i pojedinačne fotografije s mobilnih telefona, postoji vremenski označen trodimenzionalni zapis stanja lokacije.
Od povremenog leta do redovitog praćenja
Najveća promjena ne nastaje kada jedno klasično mjerenje zamijenimo jednim letom drona. Nastaje kada mjerenja postanu dovoljno jednostavna i brza da ih možemo redovito ponavljati.
Na većim ili stalnim lokacijama moguće je koristiti i automatizirane sustave. Dron polijeće iz bazne stanice, izvršava unaprijed definiranu misiju, vraća se u stanicu, a prikupljeni podaci prenose se na daljnju obradu.
Budući da se pri svakom ponavljanju mogu zadržati jednaka visina leta, putanja, kut snimanja i preklapanje fotografija, usporedbe različitih razdoblja postaju dosljednije. Za kvalitetnu usporedbu ipak je potrebno održavati i jednake kriterije georeferenciranja, obrade i određivanja baznih ploha.
To ne znači da čovjek više nije potreban. Njegov se posao mijenja. Umjesto ponavljanja istog terenskog postupka, više se bavi kontrolom kvalitete podataka, provjerom rezultata i njihovim stručnim tumačenjem.
Kubični metri postaju poslovni podatak
Kod mjerenja volumena dronovima sama tehnologija nije najvažniji dio priče. Fotografije, oblak točaka i 3D model samo su međukoraci. Konačan rezultat mnogo je praktičniji: koliko materijala imamo, koliko smo ga potrošili i kako se količina mijenja kroz vrijeme.
Kada su mjerenja brža, sigurnija i dovoljno jednostavna za redovito ponavljanje, volumen više nije podatak koji se provjerava samo jednom ili dvaput godišnje. Postaje poslovna informacija na temelju koje je moguće planirati nabavu i isporuke, pratiti izvedbu radova, kontrolirati zalihe i donositi kvalitetnije odluke.
Dron pritom nije čarobni mjerni alat. On je prije svega učinkovit način pretvaranja fizičkog prostora u upotrebljive podatke.
Kada je hrpa materijala jednom zabilježena u kvalitetnom i provjerenom 3D modelu, pitanje više nije samo možemo li je izmjeriti. Pitanje je što sve iz prikupljenih podataka želimo saznati.
Kako se pripremiti za sigurno i kvalitetno izvođenje leta
Stručnjak savjetuje
- Pregled područja i potrebne dokumentacije:
Prije početka pripreme provjerite je li operator drona valjano registriran te imate li odgovarajući dokaz o osposobljenosti za planiranu operaciju. Provjerite geografske zone i ostale uvjete letenja na području na kojem namjeravate izvoditi let. Registracijski broj operatora mora biti pravilno postavljen na dron kada je to propisano.
Prije svakog leta u Hrvatskoj provjerite uvjete korištenja zračnog prostora putem AMC Portala. - Priprema opreme:
Dron i pripadajuću opremu obično čuvamo u torbi ili koferu. Prije odlaska na teren provjerite imate li sve što vam je potrebno, posebno sitnu opremu poput memorijskih kartica, ND filtara, kabela za punjenje i prijenos podataka. Dobra je praksa u torbi držati kontrolni popis potrebne opreme.
Provjerite nalaze li se na memorijskoj kartici važne snimke ili podaci. Prema potrebi ih kopirajte, a zatim karticu formatirajte u dronu. Koristite samo kompatibilne memorijske kartice odgovarajuće brzine.
Napunite sve baterije, najbolje dan prije ili na dan odlaska na teren, te provjerite ima li na njima vidljivih oštećenja ili nepravilnosti. - Provjera firmwarea, aplikacija i postavki:
Dovoljno rano prije odlaska na teren provjerite verzije firmwarea i dostupnost potrebnih ažuriranja. Ažuriranje nemojte ostavljati za posljednji trenutak. Provjerite jesu li kompatibilne verzije instalirane na svim komponentama, uključujući dron, upravljački uređaj, baterije, mobilni uređaj ako ga koristite te periferne uređaje koji podržavaju nadogradnju.
Nakon nadogradnje provjerite sve ključne postavke sustava, funkciju daljinske identifikacije i registracijski broj operatora kada je to primjenjivo. Ako se pripremate za zahtjevniji zadatak ili putovanje, obavezno izvedite probni let i provjerite sve ključne funkcije drona.
Provjerite i jeste li prijavljeni u DJI korisnički račun. Sustav vas povremeno može automatski odjaviti, a za ponovnu prijavu potrebni su internetska veza i podaci za pristup računu.
Kontrolni popis:✓ Dokumentacija – Registracija operatora i potrebni dokazi o osposobljenosti dostupni su u digitalnom ili tiskanom obliku.
✓ Registracijski broj operatora – Pravilno postavljen na dron i čitljiv.
✓ Područje letenja – Provjerene geografske zone, ograničenja i uvjeti izvođenja leta.
✓ Dron i oprema – Sve komponente pripremljene, pregledane i ispravne.
✓ Memorijske kartice – Podaci spremljeni, kartice pripremljene i formatirane.
✓ Baterije – Napunjene i bez vidljivih oštećenja.
✓ Firmware i aplikacije – Provjerene odgovarajuće i međusobno kompatibilne verzije.
✓ Postavke sustava – Provjerene nakon ažuriranja.
✓ Daljinska identifikacija – Provjerena i pravilno konfigurirana kada je primjenjivo.
✓ DJI račun – Korisnik je prijavljen.
A2 ispit za udaljene pilote. Pripremite se kvalitetnije.
Novo u OneDrone Academy
Namjenski nastavni materijal za A2. OneDrone online edukacija nije sastavljena od općih ili generičkih nastavnih materijala. Temelji se na A2 priručniku koji smo posebno izradili za ovu edukaciju.
Opsežan stručni sadržaj pretvorili smo u jasno strukturirano digitalno iskustvo učenja prilagođeno korisniku.
Možete učiti kada i gdje vam odgovara. Pojedine sadržaje možete ponoviti koliko god puta želite i za ispit se pripremati vlastitim tempom.
Što vas očekuje?
Online edukacija postupno vas vodi kroz ključna područja znanja koja udaljeni pilot mora svladati za polaganje A2 ispita. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje sadržaja i njegovu praktičnu primjenu, a ne samo na pamćenje odgovora.
Sadržaj je stručno pripremljen, pregledno strukturiran i prilagođen suvremenom načinu učenja.
Spremni za sljedeći korak? A2 proširuje mogućnosti letenja unutar otvorene kategorije, osobito pri upravljanju dronovima klase C2 bliže neuključenim osobama, uz poštovanje propisanih udaljenosti i ostalih uvjeta. Kvalitetna priprema zato je važan dio razvoja svakog udaljenog pilota.
Uz OneDrone online edukaciju dobivate strukturiranu podršku pri pripremi za ispit i pristup sadržaju izrađenom posebno za buduće nositelje A2 potvrde.
Ne učite samo za ispit. Naučite razumjeti što radite u zraku.
Kako se snalazi netko tko prvi put koristi DJI kamere?
Istraživač
Naš novi kolega Jaša prvi se put uputio na teren s DJI kamerama. U videu pogledajte kako se snašao, koju je opremu koristio i kakvo je bilo njegovo prvo iskustvo snimanja u praksi. Pogledajte ponudu DJI kamera za snimanje u 360°. U nastavku pogledajte video:
OneDrone Macedonia povezuje struku i obrazovanje
OneDrone international
OneDrone Macedonia Prije godinu dana OneDrone napravio je prve korake na makedonskom tržištu. Danas predstavljamo novi važan korak, suradnju sa sveučilištem International Slavic University. Zajedno otvaramo prijave za program osposobljavanja udaljenih pilota za potkategorije A1, A2 i A3 otvorene kategorije. Partnerstvo studentima, zaposlenicima i istraživačima u Sjevernoj Makedoniji omogućuje izravan pristup strukturiranom i stručno vođenom osposobljavanju za upravljanje dronovima putem njihova sveučilišta.
Program obuhvaća razumijevanje pravila koja se primjenjuju na pojedine aktivnosti, teorijsku pripremu za ispite, praktično osposobljavanje te savjetovanje o registraciji operatora, potrebnim odobrenjima i osiguranju. Na makedonsko tržište tako donosimo standarde osposobljavanja koje smo uspostavili u Sloveniji i drugim zemljama regije.
Ako ste student, istraživač ili stručnjak u Sjevernoj Makedoniji i želite letjeti zakonito i sigurno, prijave su već otvorene.
Novo poglavlje za OneDrone Austria
OneDrone international
OneDrone Austria započinje novo poglavlje zajedno s voditeljem poslovnih operacija Nikom Wakounigom. Tim sa sjedištem u Klagenfurtu nastavit će razvijati cjelovita rješenja te pružati stručnu podršku i edukacije korisnicima dronova na austrijskom tržištu.
Novi poslovni prostor otvoren je i namijenjen krajnjim kupcima, koji ondje mogu dobiti stručne savjete i upoznati se s dostupnim rješenjima.
Za više informacija obratite se timu na info@onedrone.co.at ili telefonski na +43 664 9134150.
