OneDrone Bilten #01 Septembar 2026
Dron ne mjeri gomilu. Prvo je pretvara u podatke.
Tema mjeseca
Tokom leta dron fotografiše područje iz različitih položaja. Snimci se planski preklapaju, pa softver na njima prepoznaje iste tačke i izračunava njihov položaj u prostoru. Princip je sličan ljudskom vidu: pošto lijevo i desno oko isti predmet vide iz malo drugačijeg ugla, mozak može da procijeni njegovu udaljenost i oblik.
Kod drona, umjesto dva oka, učestvuje nekoliko stotina fotografija.
Rezultat obrade je gust oblak tačaka, odnosno trodimenzionalni zapis površine. Iz njega mogu nastati i 3D model, digitalni model terena i ortofoto – vazdušni snimak prilagođen mjerilu, na kojem je moguće mjeriti udaljenosti i površine.
Kada u takvom modelu označimo ivicu gomile materijala, softver njenu površinu poredi sa osnovnom ravni i izračunava prostor između njih. Taj prostor je volumen.
Postupak je na prvi pogled jednostavan, ali važan detalj je upravo osnovna ravan. Ako gomila stoji na ravnom asfaltu, relativno je jednostavno odrediti je. Ako je materijal nasut na nagnutom, neravnom ili djelimično zaklonjenom terenu, podlogu treba pravilno modelovati. Dva mjerenja iste gomile zato mogu pokazati malo drugačiji rezultat ako je osnova drugačije određena. U praksi razlika često ne nastaje zbog drona, već zbog pitanja gdje gomila zapravo počinje.
Zašto uopšte mjeriti iz vazduha?
Najočiglednija prednost je brzina. Dron za kratko vrijeme može da snimi cijelu deponiju, kamenolom ili veće gradilište. Mjerilac se ne kreće od tačke do tačke, već dobija neprekidan zapis gotovo cijele vidljive površine.
Druga prednost je bezbjednost. Nema potrebe hodati po nestabilnim gomilama šljunka, pijeska ili otpadnog materijala. Takođe se smanjuje potreba za zadržavanjem u blizini radnih mašina i na područjima gdje se teren brzo mijenja.
Treća, poslovno možda i najvažnija prednost, jeste ponovljivost. Ako područje svaki put snimamo po istom planu, možemo upoređivati stanje između različitih datuma. Ne dobijamo samo podatak koliko materijala ima na lokaciji danas, već i koliko ga je bilo prošlog mjeseca, koliko je odvezeno i da li se zemljani radovi izvode u skladu sa planom.
Jedno mjerenje pokazuje stanje. Niz mjerenja priča priču.
Koliko je rezultat precizan?
To je obično prvo pitanje, a ujedno i pitanje na koje nije pošteno odgovoriti samo jednim brojem.
Na preciznost utiču visina leta, kvalitet kamere, preklapanje fotografija, svjetlosni uslovi, oblik materijala i vidljivost cijele površine. Važna je i metoda pozicioniranja. Dronovi sa RTK modulom omogućavaju znatno preciznije određivanje položaja fotografija, a kod zahtjevnijih projekata mogu se koristiti i kontrolne tačke izmjerene na terenu.
Uz odgovarajuće planiranje moguće je dobiti podatke sa centimetarskom prostornom preciznošću. To ipak ne znači da će svaki izračun volumena automatski biti precizan do posljednjeg kubnog metra. Kod velike, pravilno snimljene gomile materijala uslovi za dobar rezultat su znatno bolji nego kod male gomile skrivene među drvećem, mašinama i objektima.
Probleme mogu stvarati i vegetacija, voda, veoma jednolične površine bez vidljive teksture i strmi djelovi koje kamera iz vazduha ne vidi. Ako dio površine nije obuhvaćen fotografijama, softver ga ne može pouzdano rekonstruisati. Dobar rezultat zato počinje još u planiranju leta, a ne tek pri obradi podataka.
Važno je i čemu je mjerenje namijenjeno. Za interno praćenje zaliha ili napretka radova zahtjevi mogu biti drugačiji nego kod zvaničnih geodetskih podloga, obračuna većih količina ili rješavanja ugovornog spora. Dron je mjerni alat, ali nije zamjena za stručnu procjenu.
Više od gomile pijeska
Mjerenje zaliha je najočigledniji primjer, ali isti podaci omogućavaju mnogo više.
Na gradilištu možemo uporediti trenutno stanje sa planiranom površinom i izračunati količine iskopa i nasipa. U kamenolomu pratimo zalihe pojedinih vrsta materijala. Na deponijama pratimo promjene kroz vrijeme, a kod većih zemljanih radova dokumentujemo napredovanje projekta.
Prednost 3D snimka je u tome što nije potrebno unaprijed odlučiti o svakom mjerenju. Podatke prikupljamo na terenu, a mjerenja možemo obavljati i kasnije u kancelariji. Ako se za dvije sedmice pojavi novo pitanje o visini kosine, površini nasipa ili udaljenosti između dvije tačke, ponovni odlazak na lokaciju često nije potreban. Odgovor je već sačuvan u modelu.
Takva arhiva ima vrijednost i kada dođe do neslaganja. Umjesto različitih sjećanja i fotografija sa telefona, postoji vremenski označen trodimenzionalni zapis stanja.
Od povremenog leta do redovnog praćenja
Najveća promjena ne nastaje kada jedno ručno mjerenje zamijenimo jednim letom drona. Nastaje kada mjerenja postanu dovoljno jednostavna i brza da ih možemo obavljati redovno.
Na većim ili stalnim lokacijama mogu se koristiti i automatizovani sistemi. Dron polijeće iz bazne stanice, izvršava unaprijed definisanu misiju, vraća se, a podaci se prenose na dalju obradu. Pošto je putanja leta pri svakom ponavljanju gotovo ista, i poređenja između pojedinih perioda su dosljednija.
To ne znači da čovjek više nije potreban na lokaciji. Znači da ne mora svaki put ponavljati isti terenski postupak. Njegov zadatak se pomjera sa prikupljanja pojedinačnih tačaka na provjeru kvaliteta podataka i tumačenje rezultata.
Kubni metri postaju poslovni podatak
Kod mjerenja volumena dronovima tehnologija sama po sebi nije najzanimljiviji dio priče. Fotografije, oblak tačaka i 3D model samo su međukoraci. Konačni rezultat je mnogo praktičniji: koliko materijala imamo, koliko smo potrošili i kako se stanje mijenja.
Kada su mjerenja brža, bezbjednija i dovoljno jednostavna za redovno ponavljanje, volumen više nije broj koji kompanija provjerava jednom ili dva puta godišnje. Postaje podatak na osnovu kojeg je moguće planirati isporuke, provjeravati izvođenje radova i donositi odluke.
Dron pritom nije čarobni mjerni štap. On je prije svega efikasan način da fizički svijet pretvorimo u podatke. Kada je gomila materijala jednom zabilježena kao kvalitetan 3D model, pitanje više nije da li možemo da je izmjerimo. Pitanje je šta sve želimo da saznamo iz nje.
Kako rukovati dronom da biste zadatak obavili temeljno i bezbjedno
Stručnjak savjetuje
- Pregled terena i potrebne dokumentacije:
Prije nego što počnete sa pripremom, uvijek provjerite da li imate važeću registraciju i potrebne ispite za kategoriju u kojoj obavljate aktivnosti, kao i ograničenja letenja dronovima na području na kojem namjeravate da letite. Uvijek provjerite da li je registarski broj na dronu dobro vidljiv. To je osnovna „dron higijena“ koja bi trebalo da se podrazumijeva. - Priprema opreme:
Dronove obično čuvamo u torbama ili koferima za dronove, zajedno sa ostalom važnom opremom. Prije odlaska na teren otvorite torbu i provjerite da li je u njoj sve što vam je potrebno (posebno obratite pažnju na sitnu opremu kao što su memorijske kartice, ND filteri, kablovi za punjenje i prenos podataka itd.). Dobra praksa je da u torbi imate kontrolni spisak sve potrebne opreme. Provjerite da li na memorijskoj kartici imate nešto vrijedno, po potrebi kopirajte podatke i formatirajte karticu u dronu. Koristite samo dovoljno brze memorijske kartice koje omogućavaju snimanje. Napunite sve baterije (najbolje istog dana ili dan prije odlaska na teren). - Provjera softvera i podešavanja:
Prije odlaska na teren uključite dron i provjerite da li imate instaliranu najnoviju verziju softvera. Kada ažurirate softver, odvojite dovoljno vremena i uvjerite se da ste instalirali najnoviji softver na sve komponente (dron, uređaj za upravljanje, sve baterije, mobilni telefon ako ga koristite i periferne uređaje ako imaju mogućnost nadogradnje softvera). Nakon nadogradnje softvera provjerite sva ključna podešavanja sistema i daljinsku identifikaciju ako je potrebna. Ako idete na zahtjevniji zadatak ili putovanje, obavezno obavite probni let tokom kojeg ćete testirati sve ključne funkcije drona. Obratite pažnju i na prijavu na DJI nalog na uređaju, jer vas sistem povremeno automatski odjavi. Za ponovnu prijavu potrebni su vam internet veza i podaci o nalogu. Pomozite sebi sljedećim kontrolnim spiskom:✓ Dokumenti – Važeća registracija i ispit, kada je potreban, u štampanom ili digitalnom obliku.
✓ Registarska oznaka – Postavljena na dronu, dobro čitljiva.
✓ Područje letenja – Provjerena ograničenja letenja na području.
✓ Dron i oprema – Sve pripremljeno i ispravno (koristite spisak opreme).
✓ Memorijske kartice – Pripremljene, formatirane.
✓ Baterije – Napunjene.
✓ Softver – Ažuriran.
✓ Podešavanja sistema – Provjerena.
✓ Remote ID – Unijet.
✓ DJI nalog – Prijavljen.
A2 ispit za pilote dronova – pripremite se pametnije
Novo u OneDrone Academy
Materijal za učenje pripremljen posebno za A2. Posebnost OneDrone e-learninga je u tome što sadržaj nije sastavljen od opštih ili generičkih materijala za učenje. E-learning sadržaj crpi iz A2 priručnika koji smo u OneDrone-u izradili posebno za ovu obuku.
Tako smo znanje iz obimnog stručnog materijala pretvorili u strukturisano i korisniku prilagođeno digitalno iskustvo učenja.
Možete učiti kada vam odgovara – kod kuće, na poslu ili u pokretu. Pojedinačne sadržaje možete ponoviti koliko god puta želite i za ispit se pripremati sopstvenim tempom.
Šta vas očekuje?
E-learning vas postepeno vodi kroz ključne oblasti znanja koje pilot drona mora da savlada za polaganje A2 ispita. Poseban naglasak je na razumijevanju sadržaja i njegovoj praktičnoj primjeni – ne samo na pamćenju odgovora.
Savremen oblik učenja. Stručno pripremljen sadržaj. Jasan put do cilja.
Spremni za sljedeći korak? A2 vam otvara mogućnosti za izvođenje zahtjevnijih operacija dronom, zato je kvalitetna priprema važan dio vašeg pilotskog puta.
Uz OneDrone e-learning dobijate strukturisanu podršku pri pripremi za ispit i pristup sadržaju koji je pripremljen posebno za buduće A2 pilote.
Ne učite samo za ispit. Naučite da razumijete šta radite u vazduhu.
Kako se snalazi neko ko prvi put koristi DJI kamere?
Istraživač
Naš novi kolega Jaša prvi put je izašao na teren sa DJI kamerama. U videu pogledajte kako se snašao, koju opremu je koristio i kakvo je bilo njegovo prvo iskustvo sa snimanjem u praksi. Pogledajte ponudu DJI 360 kamera. U nastavku pogledajte video:
OneDrone Macedonia povezuje struku i obrazovanje
OneDrone international
OneDrone Makedonija Prije godinu dana OneDrone je napravio prve korake na makedonskom tržištu. Danas sa ponosom predstavljamo novu važnu prekretnicu: saradnju sa International Slavic University. Zajedno otvaramo prijave za program obuke pilota dronova za potkategorije A1, A2 i A3 otvorene kategorije. Partnerstvo studentima, zaposlenima i istraživačima širom Sjeverne Makedonije omogućava direktan pristup strukturisanoj i stručnoj obuci za upravljanje dronovima, i to preko njihovog univerziteta.
Od razumijevanja koja kategorija važi za određene aktivnosti, preko cjelokupne teorijske i praktične pripreme za ispit, do savjetovanja pri registraciji, pribavljanju dozvola i osiguranju dronova, na makedonsko tržište donosimo iste standarde obuke koje smo uspostavili u našim kancelarijama u Sloveniji i širom regiona.
Ako ste student, istraživač ili stručnjak u Sjevernoj Makedoniji i želite da letite zakonito i bezbjedno, prijave su već otvorene.
Novo poglavlje za OneDrone Austria
OneDrone international
OneDrone Austria započinje novo poglavlje zajedno sa rukovodiocem poslovnih operacija Nikom Wakounigom. Tim sa sjedištem u Klagenfurtu nastaviće da razvija cjelokupna rješenja, stručnu podršku i obuke za korisnike dronova na austrijskom tržištu.
Za više informacija dostupni su na info@onedrone.co.at ili na broj telefona +43 664 9134150.
